Iz pera panelista

Samo ono bitno


Utjecaj nasljeđa i vanjskih čimbenika na rani razvoj mozga

PIŠE MILIVOJ JOVANČEVIĆ

prof. prim. dr. sc., dr. med., spec. pedijatar


Uobičajena je predrasuda da smo svojim rođenjem stvoreni u cijelosti, da nam je potrebno samo nešto hrane i vremena kako bi porasli i postali odrasli. No, skriveno od očiju roditelja, događaju se zadivljujući procesi u kojima se nastavlja rađanje i sazrijevanje. Možda najtajanstveniji i najznačajniji događaji (procesi) koji se odvijaju u periodu od djetetova rođenja pa sve do odrasle dobi, događaju se u mozgu.

O utjecaju kemijskih toksina na rast i razvoj djece

PIŠE MILIVOJ JOVANČEVIĆ

prof. prim. dr. sc., dr. med., spec. pedijatar


Zahvaljujući snažnoj ekspanziji industrijskih tehnologija, globalizaciji i povećanju trgovine proteklih se desetljeća ljudi, ali i ostala živa bića susreću s velikim brojem kemijskih spojeva. Povećan je njihov broj ali i količina, te se sve češće pokušava procijeniti njihov utjecaj na zdravlje čovjeka.

Zašto je zdravstvena pismenost važna?

Piše Ana Gongola

dr. sc., Sandoz Hrvatska, član uprave


Razumijevanje zdravstvenih tema na onoj temeljnoj razini ulazi u područje takozvane zdravstvene pismenosti. Zdravstvena pismenost je važna svakome jer u određenom trenutku svog života svi moramo biti u mogućnosti pronaći, razumjeti i koristiti zdravstvene informacije i usluge.


Debljina u djece

Piše MILIVOJ JOVANČEVIĆ

prof. prim. dr. sc., dr. med., spec. pedijatar


DRAGICA ŠAKIĆ
prim. mr. sc,. dr.med


VESNA ŠKOLNIK - POPOVIĆ
dr.med.spec.ped.


GIOVANA ARMANO
prim.mr.sc., dr.med.


SONJA OKOVIĆ
mag.logoped


Učestalost debljine u Hrvatskoj predstavlja prioritetni javnozdravstveni problem. Prema literaturnim podatcima povećanje tjelesne mase (TM) i razvoj debljine počinje u predškolskoj dobi. Trenutno ne postoje službeni epidemiološki podatci o poremećajima uhranjenosti djece predškolske dobi na kojima se mogu planirati javnozdravstvene preventivne aktivnosti.

Moja alergija

Piše SAŠA CECI

dr.sc., fizičar


Imam jedan problem kad gledam filmove. I nikako da me prođe. Gledam tako neki dan Čuvare galaksije. Drugi dio. Ide sam kraj filma. Sprovod. Umro je tip koji je oteo klinca po nalogu njegova oca od obitelji njegove majke, a onda umjesto da ga preda ocu, zadrži ga i odgoji kao pljačkaša držeći ga u pokornosti prijeteći da će ga pojesti ako ga ne bude slušao i obavljao poslove za njega. Ako je taj umro, reklo bi se da je očito happy end.

Kišilo je nad Brestom

Piše STRIBOR MARKOVIĆ

dr. sc., mag. pharm.


Kišilo je kao iz kabla, kao nad Brestom, tog dana. Ona je hodala bez osmijeha, za razliku od Barbare u ulici Sijama, umjesto ulice Sijama put se pružao od mosta u Gračacu. Bunari nisu bili dobri, rekao je liječnik, baš kao niti voda iz Otuče gdje se igraju rakovi. Trebalo je po kišnicu u susjedno selo, tamo su je još skupljali jer im potok nije bio u blizini. U čistu prokuhanu staklenu flašu, tamo daleko 1968. godine kuhali su studenti po Europi, a ona je samo željela jedno - da joj kćer ostane živa. Bez kišnice, ne bi bila.