Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest. Danas znamo da je debljina uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Drugim riječima, ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom.

Genetika, hormonalni poremećaji, kronične bolesti, psihološki čimbenici, lijekovi i okolina, zajedno mogu rezultirati debljinom. Svakoj osobi koja se bori s pretilošću stoga treba pomoć kroz odgovarajuće, individualne terapijske pristupe s unaprijed definiranim ciljevima.

Definiranje prekomjerne tjelesne mase
Najzastupljenija metoda procjene prekomjerne tjelesne mase jest indeks tjelesne mase (ITM). Još jednostavnije je definirati tjelesnu masu s mjernom trakom koja se polaže oko struka. Ako je opseg struka kod žena jednak ili veći od 80 cm ili pak jednak ili veći od 94 cm kod muškaraca, osoba ima problema s debljinom.

Liječenje debljine
Postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva gubitka kilograma, bitan je dio liječenja debljine. Ključno je pritom održati postignutu tjelesnu masu. Pri tome važnu ulogu ima farmakoterapija. Danas postoje lijekovi registrirani za liječenje debljine. Oni smanjuju osjećaj gladi i potiču osjećaj sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem takvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine, pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigli željeni gubitak kilograma.

Novi lijekovi na tržištu pokazuju sve bolje rezultate, pa se na taj način u tromjesečnom razdoblju najčešće izgubi između 5 i 10% tjelesne mase. Nastavkom terapije u trajanju od šest mjeseci, bolesnici izgube i do 15% tjelesne mase.

Sukladno novim smjernicama, debljina se danas liječi i prilagodbom prehrane, tjelesnom aktivnošću, kognitivno-bihevioralnim tretmanom, endoskopskim te kirurškim metodama.

Povezanost debljine i kardiovaskularnih bolesti
S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija. Znamo da je debljina jedan od glavnih rizičnih čimbenika i za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Nažalost, kardiovaskularne bolesti su i dalje ubojica broj jedan kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Debljina je, među ostalim, i kronično upalno stanje koje može uzrokovati oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila. Uslijed toga povećava se rizik od ateroskleroze i začepljenja krvnih žila, odnosno srčanog i moždanog udara. Debljina je povezana i s poremećajem metabolizma masnoća u krvi, što također pridonosi bržem razvoju ateroskleroze. Ono što je pozitivno jest činjenica da čak i skroman gubitak težine od 5% ili više može imati pozitivan utjecaj na zdravlje, jer smanjuje rizik od drugih kroničnih bolesti.

Najveća pandemija 21. stoljeća
Ako znamo da 65% odraslog stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu, jasno je da je za prevenciju kasno. Zbog toga je iznimno važno o prevenciji debljine učiti one najmlađe.

S druge strane, odraslu populaciju treba sustavno educirati o tome da pomoć postoji i da je trebaju potražiti. U svijetu se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom, pa se ne pretjeruje kada se govori da je debljina najveća pandemija 21. stoljeća. Potrebno je poduzeti ozbiljne korake za njeno suzbijanje.