Mikrobiom je zajednica mikroorganizama (poput gljivica, bakterija, parazita i virusa) koja nastanjuje određeni okoliš. Ovaj pojam se kod ljudi često koristi za opisivanje mikroorganizama koji žive u ili na određenom dijelu tijela, poput kože ili gastrointestinalnog trakta. Evolucijski su mikroorganizmi postali dio gotovo svih organizama u kojima žive kao simbiotski partneri. Iako je njihova prisutnost u brojnim drugim organizmima odavno poznata, sve se više daje na njihovoj važnosti i ulozi u zdravlju ljudi.

Razvoj novih molekularnih metoda nam je dao novu perspektivu o povezanosti mikrobioma i čovjeka. Osim zaštitne uloge, svojim djelovanjem nam osiguravaju esencijalne nutrijente i vitamine, antioksidanse, neurotransmitere, enzime koji sudjeluju u razgradnji probavnih vlakana, aktivaciji lijekova i eliminaciji toksina te na taj način sudjeluju oblikovanju morfoloških i fizioloških karakteristika pojedinca.

Disbioza mikrobioma
Svaka osoba ima jedinstven sastav mikrobioma koji se počinje stvarati već tijekom fetalnog razvoja, a mijenja se i sazrijeva u kasnijim životnim stadijima. Mikrobiom predstavlja dinamičnu zajednicu koja se mijenja pod utjecajem genetskih i okolišnih faktora koji mogu biti pozitivni i negativni. Negativni faktori, kao što su neuravnotežena prehrana, hormonska neravnoteža, utjecaj drugih patogenih mikroorganizama i razvoj različitih bolesti mogu nepovoljno djelovati na mikrobiom i uzrokovati njegovu disbiozu. Disbioza je stanje mikrobioma u kojem je narušena ravnoteža između mikrobiote i domaćina. Ovo stanje može pogodovati razvoju različitih bolesti kao što su rak, sindrom iritabilnog kolona, reumatidnog artritisa, akni, ulceroznog kolitisa, hipertenzije i pretilosti. Također, patogeneza nekih plućnih, srčanih, neuroloških i probavnih bolesti se povezuje s neravnotežom određenih članova mikrobioma čovjeka.

Kako ponovno uspostaviti ravnotežu mikrobioma
U liječenju ovih bolesti i sindroma se sve vše pridaje pažnja ponovnom uspostavljanju ravnoteže mikrobioma ili rebiozi. Jedan od načina za uspostavu rebioze mikrobioma je korištenja probiotika, prebiotika i simbiotika u pravilnim dozama.

Iako smo spoznali važnost veze između mikrobioma i čovjeka i dalje smo tek na početku njezinog shvaćanja. Sve je veći broj istraživanja čiji je cilj otkriti utjecaj mikrobioma i njegovih metabolita na zdravlje i razvoj bolesti, koji su sve čimbenici koji utječu na ravnotežu mikrobioma općenito te mikrobioma određenih skupina npr. trudnica, novorođenčadi i pedrijatrijske populacije. Također, uvidjeti razlike između mikrobioma zdrave populacije i populacije ljudi s razvijenim kroničnim bolestima poput raka, pretilosti, bolesti kardiovaskularnog i gastrointestinalnog sustava, identificirati dijagnostičke biomarkere mikrobioma koji pogoduju njihovom razvoju te na koji način utjecati na mikrobiom kako bi smo bili "otporniji" na razvoj bolesti ili kako bismo bolje reagirali na terapiju.