Pravilna prehrana uz pravodobnu hidraciju i dodatke prehrani, ključ su oporavka organizma nakon preboljenja COVID-19, ali i tijekom post-COVID stanja. Tijelo, naime, tijekom bolesti upotrebljava svu energiju kako bi se borilo s virusom, pa je iznimno važno odmah početi nadoknađivati potrošene tjelesne zalihe vitamina i minerala te mišićne mase. Osjeća li osoba simptome COVID-a dugo nakon akutne zaraze, potreba za pravilnom prehranom, hidracijom i dodacima prehrani postaje tim veća.

Nešto više od 1,1 milijun osoba u Hrvatskoj bilo je zaraženo COVID-19 od veljače 2020. godine kada je zabilježen prvi slučaj, do sredine svibnja 2022. godine. Najčešći znakovi i simptomi zaraze koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 mogu uključivati povišenu tjelesnu temperaturu, groznicu, zimicu, kašalj, otežano disanje, umor, bolove u mišićima, glavobolju, gubitak okusa ili mirisa, upalu grla, začepljenost ili curenje iz nosa, povraćanje ili proljev, osip na koži i druge simptome.

Post-COVID nije izmišljotina
Bolest kod svake osobe ima različiti tijek i drugačiju težinu kliničke slike, stoga ostavlja i različite posljedice na zdravlje oboljele osobe. Svakoj je osobi potrebno različito vrijeme za oporavak od COVID-a. Mnogi se ljudi osjećaju bolje za nekoliko dana ili tjedana, a većina će se potpuno oporaviti unutar 12 tjedana. No, kod nekih ljudi simptomi mogu trajati dulje.

Post-COVID stanjem, odnosno dugim COVID-om, smatraju se različiti ponavljajući ili trajni simptomi koji se javljaju četiri ili više tjedana nakon infekcije.Do sada su najčešće prijavljeni simptomi bili bol u prsima (do 89%), umor (65%), otežano disanje (do 61%), suhi ili produktivni kašalj (do 59%), kognitivna disfunkcija i poremećaj pamćenja (do 57,1%), bol u zglobovima (do 54,7%), poremećaji spavanja (do 53%), bolovi u mišićima (do 50,6%) i funkcionalna oštećenja (do 50%).

Valja naglasiti kako dugotrajni simptomi nisu povezani s intenzitetom simptoma tijekom akutne zaraze. Drugim riječima, i osobe koje su imale blage simptome mogu imati dugotrajne probleme sa zdravljem i oporavkom. Kako bi im se olakšao oporavak, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je vodič pod nazivom „Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19“.

Kako sebi pomoći?
Tijelu iscrpljenom od bolesti treba pomoć. Iako mnogima tijekom bolesti i nakon nje, u tzv. post-COVID razdoblju ili tijekom dugog COVID-a može znatno biti narušen apetit, iznimno je važno pokušati jesti malo, ali često kako bi tijelo usprkos stresu imalo optimalan unos nutrijenata. To znači raspodijeliti dnevni unos hrane u tri manja hranjiva obroka i nekoliko hranjivih međuobroka dok se ne poboljša apetit. Važno je birati hranu bogatu proteinima i energijom te održavati dobru hidraciju unoseći dovoljno tekućine, a od velike pomoći su i dodaci prehrani.

Mediteranska prehrana
Sve je više dokaza da unos nutrijenata hranom može modulirati upalu i imunosni sustav. Posebice se tu ističe takozvana mediteranska prehrana koju karakteriziraju mnogi bioaktivni spojevi s protuupalnim i antioksidacijskim djelovanjem (jednostruko nezasićene i omega-3 masne kiseline, odnosno vitamini, minerali i fitokemikalije).

Opservacijske studije istaknule su povezanost između mediteranske prehrane i boljih rezultata kod pacijenata s COVID-19 i rizika od zaraze COVID-19 u različitim populacijama. Zato je preporuka tijekom bolesti i nakon preboljenja jesti što više voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki, ribe, nemasnog mesa, peradi, jaja i nemasnog sira te konzumirati ekstra djevičansko maslinovo ulje kao glavni izvor masti.

Hidracija
Voda čini više od 60% ljudskog tijela. Neophodna je za ključne fiziološke procese i pomaže odstranjivanju štetnih tvari iz organizma, stoga je važno osigurati optimalan unos tekućine u organizam. Visoka tjelesna temperatura uzrokuje veću potrošnju vode u tijelu, stoga je izrazito važno održavati visok unos tekućine kroz cijelu akutnu fazu. Uz vodu, čajevi, prirodni sokovi, juhe, mlijeko i šejkovi također omogućuju hidraciju i nadoknadu elektrolita koje gubimo tijekom bolesti.

Odgovarajuća hidracija važna je i za potpuni oporavak pacijenata s post-COVID-19 simptomima. Uzmemo li za primjer da zdrava odrasla osoba treba unositi 0,3 dcl tekućine po kilogramu tjelesne mase, kod bolesnika ta brojka treba biti još veća.

Dodaci prehrani
Suplementi odnosno dodaci prehrani, naziv je za vitamine i minerale u koncentriranom obliku koje je moguće kupiti u obliku pilula, tableta, kapsula ili tekućine u odmjerenim dozama. Njihova uloga je nadopuna manjka nutritivnih tvari u tijelu, održavanje odgovarajućeg unosa hranjivih tvari te podupiranje specifičnih fizioloških funkcija. Neki od suplemenata također mogu pomoći tijelu da dobije dovoljno vitalnih tvari koje su mu potrebne za funkcioniranje, dok drugi imaju funkciju smanjenja rizika od bolesti.

Kada je u pitanju oporavak od COVID-a ili dugog COVID-a, važnost suplementacije biva još veća. Pritom veliku ulogu igraju probiotici, alfa-lipoična kiselina (ALA), vitamini C, D, vitamini B kompleksa, omega-3 masne kiseline i cink.

Koja je njihova uloga, kako pomažu organizmu u oporavku, tko ih propisuje, kako ih dozirati i zašto su oni važna nadopuna, ali samo nadopuna u prehrani, doznat ćete 17. i 18. rujna 2022. godine na drugom izdanju Back Together zdravstveno-komunikacijskog summita.