Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od kroničnih nezaraznih bolesti u svijetu svake godine umire oko 41 milijun ljudi. One su, dakle, odgovorne za smrt 70% svjetske populacije na godišnjoj razini. Kardiovaskularne bolesti (KVB) još uvijek su vodeći javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Odnose najviše života – čak 18,6 milijuna godišnje! Nazivamo ih „tihim ubojicama današnjice“ jer se razvijaju postupno bez simptoma, a do postavljanja dijagnoze već su oštetile zdravlje u velikoj mjeri. Kako bi građani mogli prepoznati ključne simptome tih, ali i mnogih drugih bolesti i na vrijeme zatražiti liječničku pomoć, nužna je zdravstvena pismenost, odnosno razumijevanje i usvajanje temeljnih zdravstvenih pojmova za vlastitu dobrobit.

Kardiovaskularne bolesti
Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka. Na većinu ovih uzroka, odnosno rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti možemo djelovati – izmijeniti ih, kontrolirati ili liječiti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2020. godine umrlo 22 886 osobe, odnosno 40,1% ukupno umrlih. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima.

Zašto dijabetes zovemo tihim ubojicom
Prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) za 2020. godinu, u Hrvatskoj je registrirano 327.785 osoba s dijabetesom, a procjena je da postoji i veliki broj još neotkrivenih oboljelih. Šećerna bolest jedan je od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj, a gotovo 60% dijabetičara umire od bolesti srca. U svijetu od dijabetesa boluje svaka deseta osoba, a prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes (IDF, International Diabetes Federation) za 2021. godinu to je 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina. Procjenjuje se da će do 2045. godine na svijetu biti 783 milijuna oboljelih, dok je 440.8 milijuna ljudi izloženo riziku od obolijevanja. Također, procjenjuje se da 240 milijuna ljudi diljem svijeta živi s nedijagnosticiranim dijabetesom, što znači da gotovo jedna od dvije odrasle osobe s dijabetesom nije svjesna da ima to stanje.

Alarmantni podaci pokazuju da je od iznimne važnosti podizanje svijesti javnosti o redovnim pregledima i detektiranju potencijalnih simptoma koji naoko mogu djelovati bezazleno. Pojačana žeđ, glad i mokrenje, veća sklonost infekcijama kao i učestalije bakterijske ili gljivične infekcije na koži, sluznici u ustima te u urogenitalnom sustavu, neobjašnjivo mršavljenje, slabost ili poremećaji svijesti, simptomi su koji se ne smiju zanemariti, jer bude sumnju na dijabetes. No, simptomi se nerijetko ne prepoznaju sve dok se ne pojave komplikacije kao što su moždani i srčani udar, neuropatija, retinopatija s posljedičnom sljepoćom te oštećenje bubrega.

Razlikujemo dijabetes tipa 1, koji se javlja već od najranije dječje dobi i ovisan je o inzulinu, te dijabetes tipa 2 od kojeg boluje 90-95% osoba, većinom odrasle populacije. Dijabetes tipa 2 naziva se i dijabetes neovisan o inzulinu. Kako je dijabetes bolest kod koje osim nasljeđa veliku ulogu imaju i promjenjivi čimbenici rizika kao što su prehrana, fizička aktivnost i tjelesna težina, sretna je okolnost da se promjenom životnih navika može ili odgoditi pojava bolesti ili produljiti vrijeme do pojave njenih komplikacija. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje ključni su u pravodobnom otkrivanju bolesti.

Dolazimo do zdravstvene pismenosti ...
Nerazumijevanje elementarnih zdravstvenih tema i neprepoznavanje ključnih simptoma kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije može dovesti do štetnih i kobnih posljedica za nečiji život. Zdravstvena pismenost područje je koje se temelji na mogućnosti pristupa provjerenim i potpunim informacija o određenom zdravstvenom problemu, do trenutka konzultacije s liječnikom.

Zbog sve češće pojave korištenja interneta kao primarnog izvora informacija, glavna posljedica je netočno informiranje jer se u obzir uzimaju rezultati koji nisu medicinski uvjetovani, a pojavljuju se pri vrhu pretraživanja. Osim toga, dodatni cilj zdravstvene pismenosti je bolje razumijevanje nečije trenutne bolesti ili stanja, jasnija komunikacija s pružateljem zdravstvene skrbi te donošenje ispravnijih odluka za vlastito zdravlje. U konačnici, lakši pristup informacijama dovodi do osvještavanja cjelokupnog društva o važnosti prepoznavanja i liječenja najčešćih kroničnih bolesti od kojih danas boluje sve veći broj ljudi.

„Zdravstvenom pismenošću protiv tihih ubojica današnjice“ naziv je panela kojeg sponzorira Sandoz, a kojeg će građani imati priliku slušati na drugom po redu Back Together zdravstvenom summitu zakazanom za 17. i 18. rujna 2022. godine.