MILIVOJ JOVANČEVIĆ
prof. prim. dr. sc., dr. med., spec. pedijatar
DRAGICA ŠAKIĆ
prim. mr. sc,. dr.med
VESNA ŠKOLNIK - POPOVIĆ
dr.med.spec.ped.
GIOVANA ARMANO
prim.mr.sc., dr.med.
SONJA OKOVIĆ
mag.logoped
Učestalost debljine u Hrvatskoj predstavlja prioritetni javnozdravstveni problem. Prema literaturnim
podatcima povećanje tjelesne mase (TM) i razvoj debljine počinje u predškolskoj dobi. Trenutno ne
postoje službeni epidemiološki podatci o poremećajima uhranjenosti djece predškolske dobi na kojima se
mogu planirati javnozdravstvene preventivne aktivnosti. U literaturi se opisuju tri kritična razdoblja
za razvoj pretilosti: prenatalno razdoblje, dob oko šeste godine života, te adolescentno doba. Mnoge
studije su pokazale da veliki dio djece s debljinom postaju odrasla osoba s debljinom, s razvojem
brojnih bolesti koje prate debljinu. Preporučeno je da djecu čiji je indeks tjelesne mase (ITM) veći od
95.centile za dob i spol, ili je veći od 30kg/m 2, treba smatrati da ima debljinu, te ih treba uputiti
na dijagnostičku obradu i pratiti. Za djecu čiji je ITM između 85. i 95.centile smatra se da imaju
povećan rizik za debljinu. Preporučuje se u njih provesti dodatni probir- analizirati obiteljske
anamnestičke podatke, mjeriti krvni tlak, odrediti lipidogram i provesti nutricionističko savjetovanje.
Metabolički se sindrom sastoji od debljine, arterijske hipertenzije, dislipidemije, hiperglikemije i u
nekim analizama hiperinzulinemije. Rezultati studije koju su proveli Koskinen i sur. pokazuju kako u oba
spola, a u dobi od 5 godina na dalje, dječji metabolički sindrom predstavlja povišeni rizični čimbenik
za nastanak tog sindroma u odrasloj dobi, a time i povećan rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti
koje su uz cerebrovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu.
Preciznije, debljina povećava učestalost svih 5 najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti srca i
krvnih žila, zloćudne novotvorine, kronična opstruktivna bolest pluća, duševni poremećaji i šećerna
bolest tipa 2). Stoga Europska strategija za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti stavlja
poseban naglasak na prevenciju razvoja prekomjerne TM i debljine, na promociju zdravih stilova života i
prehrane, te na strukturiranu potporu društva u navedenim aktivnostima.
Prema rezultatima projekta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji je proveden 2015. i 2016. godine
u 36 zemalja uključujući i Hrvatsku utvrđeno je da 35% djece u dobi od 8 i 9 godina u nas ima
prekomjernu TM ili problem s debljinom.
Istraživanje je obuhvatilo podatke o 146.857 mjerenja visine i tjelesne mase djece u dobi od 24 do 98
mjeseci iz baze podataka Medicus.Net – MCS programa za primarnu zdravstvenu zaštitu u prosincu 2017.
godine (75.461 mjerenja dječaka i 70.406 mjerenja djevojčica). Koristeći programsku podršku Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO Anthro – version 3.2.2. i WHO Anthro Plus – version 1.0.4.) djeca su
razvrstana prema dob i težinskim kategorijama.
Rezultati ukazuju da se značajnije povećanje učestalosti povećane tjelesne mase i debljine događa nakon
5. godine života i da se linearno povećava u školskoj dobi.
Nadalje, najniža učestalost povećane tjelesne mase i debljine je u Zagrebu a najveća u jadranskoj
regiji. Dječaci su nešto češće u skupini djece s povećanom tjelesnom masom i debljinom, u sve tri
regije. Istraživanje pokazuje da županije s nižim BDP-om imaju veću učestalost ovih promjena.
Zaključno se naglašava potreba povećane pozornosti u praćenju rasta i razvoja djece nakon navršene 4.
godine života, pri čemu jedini objektivni pokazatelj odstupanja su krivulje rasta i izračun Indeksa
tjelesne mase (ITM). Praćenje krivulja rasta, izračun ITM i određivanje težinskih kategorija za dječju
dob je moguće pomoću krivulja rasta Svjetske zdravstvene organizacije unutar LittleDot aplikacije i web stranice.