Samo ono bitno
Žene su generalno nezadovoljnije vlastitom tjelesnom težinom nego muškarci. Od ukupnog broja ispitanih pretilih osoba, njih 43% provodilo je dijetu s ciljem smanjenja tjelesne težine u posljednjih 6 mjeseci. Tek 26% pretilih osoba prakticiralo je redovitu tjelovježbu u tom razdoblju, a vrlo je zabrinjavajući podatak o tome da tek 9% pretilih kroničnih bolesnika vježba. Možda najalarmantnija je činjenica da čak 81% pretilih osoba nikada nije konzultiralo liječnika ili ljekarnika vezano uz željeni gubitak tjelesne težine.
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest. Danas znamo da je debljina uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Drugim riječima, ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom.
Ageizam, odnosno dobizam, označava diskriminaciju temeljem dobi, a može se javljati i u mlađoj i u starijoj dobi. Riječ je o negativnom stavu prema osobama zbog njihove dobi koji utječe na to kako razmišljamo (stereotipi), kako se osjećamo (predrasude) i kako se ponašamo (diskriminacija). Društveni stavovi o starijim osobama prilično su negativni, osobito u zapadnoj kulturi koja je usmjerena mladosti i mladenačkoj ljepoti.
Mikrobiom je zajednica mikroorganizama (poput gljivica, bakterija, parazita i virusa) koja nastanjuje određeni okoliš. Ovaj pojam se kod ljudi često koristi za opisivanje mikroorganizama koji žive u ili na određenom dijelu tijela, poput kože ili gastrointestinalnog trakta. Evolucijski su mikroorganizmi postali dio gotovo svih organizama u kojima žive kao simbiotski partneri. Iako je njihova prisutnost u brojnim drugim organizmima odavno poznata, sve se više daje na njihovoj važnosti i ulozi u zdravlju ljudi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od kroničnih nezaraznih bolesti u svijetu svake godine umire oko 41 milijun ljudi. One su, dakle, odgovorne za smrt 70% svjetske populacije na godišnjoj razini. Kardiovaskularne bolesti (KVB) još uvijek su vodeći javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Odnose najviše života – čak 18,6 milijuna godišnje! Nazivamo ih „tihim ubojicama današnjice“ jer se razvijaju postupno bez simptoma, a do postavljanja dijagnoze već su oštetile zdravlje u velikoj mjeri.
Pravilna prehrana uz pravodobnu hidraciju i dodatke prehrani, ključ su oporavka organizma nakon preboljenja COVID-19, ali i tijekom post-COVID stanja. Tijelo, naime, tijekom bolesti upotrebljava svu energiju kako bi se borilo s virusom, pa je iznimno važno odmah početi nadoknađivati potrošene tjelesne zalihe vitamina i minerala te mišićne mase. Osjeća li osoba simptome COVID-a dugo nakon akutne zaraze, potreba za pravilnom prehranom, hidracijom i dodacima prehrani postaje tim veća.
Stres je fiziološki i psihološki odgovor na situaciju koju osoba doživljava kao opasnu i ugrožavajuću. Radni stres je emocionalni, bihevioralni i fiziološki odgovor pojedinca na nepovoljne i štetne aspekte rada i najčešće je rezultat nesklada između osobnih obilježja i profesionalne okoline.
Uobičajena je predrasuda da smo svojim rođenjem stvoreni u cijelosti, da nam je potrebno samo nešto hrane i vremena kako bi porasli i postali odrasli. No, skriveno od očiju roditelja, događaju se zadivljujući procesi u kojima se nastavlja rađanje i sazrijevanje. Možda najtajanstveniji i najznačajniji događaji (procesi) koji se odvijaju u periodu od djetetova rođenja pa sve do odrasle dobi, događaju se u mozgu.
Zahvaljujući snažnoj ekspanziji industrijskih tehnologija, globalizaciji i povećanju trgovine proteklih se desetljeća ljudi, ali i ostala živa bića susreću s velikim brojem kemijskih spojeva. Povećan je njihov broj ali i količina, te se sve češće pokušava procijeniti njihov utjecaj na zdravlje čovjeka.
Razumijevanje zdravstvenih tema na onoj temeljnoj razini ulazi u područje takozvane zdravstvene pismenosti. Zdravstvena pismenost je važna svakome jer u određenom trenutku svog života svi moramo biti u mogućnosti pronaći, razumjeti i koristiti zdravstvene informacije i usluge.
zd
Učestalost debljine u Hrvatskoj predstavlja prioritetni javnozdravstveni problem. Prema literaturnim podatcima povećanje tjelesne mase (TM) i razvoj debljine počinje u predškolskoj dobi. Trenutno ne postoje službeni epidemiološki podatci o poremećajima uhranjenosti djece predškolske dobi na kojima se mogu planirati javnozdravstvene preventivne aktivnosti.
Imam jedan problem kad gledam filmove. I nikako da me prođe. Gledam tako neki dan Čuvare galaksije. Drugi dio. Ide sam kraj filma. Sprovod. Umro je tip koji je oteo klinca po nalogu njegova oca od obitelji njegove majke, a onda umjesto da ga preda ocu, zadrži ga i odgoji kao pljačkaša držeći ga u pokornosti prijeteći da će ga pojesti ako ga ne bude slušao i obavljao poslove za njega. Ako je taj umro, reklo bi se da je očito happy end.
Kišilo je kao iz kabla, kao nad Brestom, tog dana. Ona je hodala bez osmijeha, za razliku od Barbare u ulici Sijama, umjesto ulice Sijama put se pružao od mosta u Gračacu. Bunari nisu bili dobri, rekao je liječnik, baš kao niti voda iz Otuče gdje se igraju rakovi. Trebalo je po kišnicu u susjedno selo, tamo su je još skupljali jer im potok nije bio u blizini. U čistu prokuhanu staklenu flašu, tamo daleko 1968. godine kuhali su studenti po Europi, a ona je samo željela jedno - da joj kćer ostane živa. Bez kišnice, ne bi bila.