MILIVOJ JOVANČEVIĆ
prof. prim. dr. sc., dr. med., spec. pedijatar

DRAGICA ŠAKIĆ
prim. mr. sc,. dr.med

VESNA ŠKOLNIK - POPOVIĆ
dr.med.spec.ped.

GIOVANA ARMANO
prim.mr.sc., dr.med.

SONJA OKOVIĆ
mag.logoped

Rezultati mjerenja indeksa tjelesne mase djece u dobi od 2 do 8 godina u Republici Hrvatskoj Učestalost debljine u Hrvatskoj predstavlja prioritetni javnozdravstveni problem. Prema literaturnim podatcima povećanje tjelesne mase (TM) i razvoj debljine počinje u predškolskoj dobi. Trenutno ne postoje službeni epidemiološki podatci o poremećajima uhranjenosti djece predškolske dobi na kojima se mogu planirati javnozdravstvene preventivne aktivnosti. U literaturi se opisuju tri kritična razdoblja za razvoj pretilosti: prenatalno razdoblje, dob oko šeste godine života, te adolescentno doba. Mnoge studije su pokazale da veliki dio djece s debljinom postaju odrasla osoba s debljinom, s razvojem brojnih bolesti koje prate debljinu. Preporučeno je da djecu čiji je indeks tjelesne mase (ITM) veći od 95.centile za dob i spol, ili je veći od 30kg/m 2, treba smatrati da ima debljinu, te ih treba uputiti na dijagnostičku obradu i pratiti. Za djecu čiji je ITM između 85. i 95.centile smatra se da imaju povećan rizik za debljinu. Preporučuje se u njih provesti dodatni probir- analizirati obiteljske anamnestičke podatke, mjeriti krvni tlak, odrediti lipidogram i provesti nutricionističko savjetovanje. Metabolički se sindrom sastoji od debljine, arterijske hipertenzije, dislipidemije, hiperglikemije i u nekim analizama hiperinzulinemije. Rezultati studije koju su proveli Koskinen i sur. pokazuju kako u oba spola, a u dobi od 5 godina na dalje, dječji metabolički sindrom predstavlja povišeni rizični čimbenik za nastanak tog sindroma u odrasloj dobi, a time i povećan rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti koje su uz cerebrovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu.

Preciznije, debljina povećava učestalost svih 5 najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, zloćudne novotvorine, kronična opstruktivna bolest pluća, duševni poremećaji i šećerna bolest tipa 2). Stoga Europska strategija za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti stavlja poseban naglasak na prevenciju razvoja prekomjerne TM i debljine, na promociju zdravih stilova života i prehrane, te na strukturiranu potporu društva u navedenim aktivnostima.

Prema rezultatima projekta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji je proveden 2015. i 2016. godine u 36 zemalja uključujući i Hrvatsku utvrđeno je da 35% djece u dobi od 8 i 9 godina u nas ima prekomjernu TM ili problem s debljinom.

Istraživanje je obuhvatilo podatke o 146.857 mjerenja visine i tjelesne mase djece u dobi od 24 do 98 mjeseci iz baze podataka Medicus.Net – MCS programa za primarnu zdravstvenu zaštitu u prosincu 2017. godine (75.461 mjerenja dječaka i 70.406 mjerenja djevojčica). Koristeći programsku podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Anthro – version 3.2.2. i WHO Anthro Plus – version 1.0.4.) djeca su razvrstana prema dob i težinskim kategorijama.

Rezultati ukazuju da se značajnije povećanje učestalosti povećane tjelesne mase i debljine događa nakon 5. godine života i da se linearno povećava u školskoj dobi.

Nadalje, najniža učestalost povećane tjelesne mase i debljine je u Zagrebu a najveća u jadranskoj regiji. Dječaci su nešto češće u skupini djece s povećanom tjelesnom masom i debljinom, u sve tri regije. Istraživanje pokazuje da županije s nižim BDP-om imaju veću učestalost ovih promjena. Zaključno se naglašava potreba povećane pozornosti u praćenju rasta i razvoja djece nakon navršene 4. godine života, pri čemu jedini objektivni pokazatelj odstupanja su krivulje rasta i izračun Indeksa tjelesne mase (ITM). Praćenje krivulja rasta, izračun ITM i određivanje težinskih kategorija za dječju dob je moguće pomoću krivulja rasta Svjetske zdravstvene organizacije unutar LittleDot aplikacije i web stranice.