Debljina nije samo estetski problem. Riječ je o ozbiljnoj, kroničnoj metaboličkoj bolesti koja se može i mora liječiti. Kako do nje ne bi došlo, potrebna je prevencija i sustavno podizanje svijesti građana o tom kompleksnom problemu kojeg može uzrokovati niz čimbenika, a ne samo prekomjeran unos kalorija.

Skupina stručnjaka na sastanku vijeća Royal College of Physicians (RCP) u Londonu, 2018. godine donijela je jednoglasnu odluku o tome da je debljina kronična bolest koju je moguće kontrolirati i na koju ne utječu samo naši geni, nego i moderno okruženje u kojem živimo.

Ljudima koji se bore s pretilošću potrebno je razumijevanje okoline i stručna pomoć. Pretilost je, kao i druge bolesti, potrebno liječiti. Znanstveno dokazane opcije za upravljanje težinom danas podrazumijevaju personalizirani pristup, jer svaka debljina ima drugačiju pozadinu.

Uključuju i bihevioralnu terapiju, zamjenske obroke i niskoenergetsku prehranu, lijekove protiv pretilosti te barijatrijske zahvate. Suvremeno upravljanje pretilošću podrazumijeva i detektiranje prehrambenih obrazaca, kao i stresa, raspoloženja, sna i fizičke aktivnosti.

Danas na tržištu postoje lijekovi registrirani upravo za liječenje debljine. Njihova je glavna uloga smanjiti osjećaj gladi i poticati osjećaj sitosti. Takvi lijekovi spadaju u individualni pristup liječenju debljine i pomažu osobama u pridržavanju zadanog kalorijskog unosa.

Dijagnoza debljine
No prije samog liječenja debljinu je potrebno dijagnosticirati. To je moguće jednostavnim mjerenjem struka ili putem izračuna indeksa tjelesne mase (ITM - tjelesna masa (kg) / visina (m2)). Ako je indeks tjelesne mase iznad 30, govorimo o pretilosti ili debljini. Ako je između 25 i 30, govorimo o preuhranjenosti.

Pomoću mjerne trake, pak, moguće je još jednostavnije definirati debljinu. Ako je opseg struka kod žena jednak ili veći od 80 centimetara, riječ je o debljini. Za muškarce vrijede brojke jednako ili veće od 94 centimetra.

Bolesti povezane s debljinom
Više od 200 zdravstvenih komplikacija povezano je s pretilošću. Među njima su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, ali i povišeni krvni tlak odnosno hipertenzija. Upravo je povišeni krvni tlak jedan od čimbenika rizika za moždani udar, infarkt miokarda, zatajenje srca i arterijsku aneurizmu, te je vodeći uzrok kroničnog zatajenja bubrega. S debljinom se također povećava i vjerojatnost za razvoj određenih vrsta tumora, anksioznosti, depresije, kao i opstruktivne apneje za vrijeme spavanja.

Međutim, važno je naglasiti da čak i manji gubitak težine od 5% ili više, može pozitivno utjecati na zdravlje i smanjiti rizik od drugih kroničnih bolesti.

Brojke su poražavajuće
U svijetu se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom. U Hrvatskoj 65% odraslog stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu. Hrvatski muškarci najdeblji su u Europi. Pandemija 21. stoljeća, kako stručnjaci nazivaju pretilost, teško će nestati, stoga je od iznimne važnosti educirati djecu na vrijeme, informirati odrasle o mogućnostima liječenja, a društvo u cjelini osvijestiti da je riječ o bolesti koja zahtijeva pomoć svih nas.